Srbija i Svetski sud - Povodom 100 godina osnivanja Stalnog suda međunarodne pravde

Na današnji dan pre tačno 100 godina, 15. februara 1922. godine, održana je prva svečana sednica novoustanovljenog Stalnog suda međunarodne pravde - SSMP (ovaj sud, zajedno sa svojim naslednikom Međunarodnim sudom pravde se ponekad naziva Svetski sud). U knjizi o Sudu koja je objavljena 1939. godine postoji jedna fotografija sa ove svečanosti na kojoj se vidi tuce sedih sudijskih glava smeštenih u široke toge, nekoliko ženskih šešira u publici i ostatak sale koju su potpuno napunili muškarci u tamnim odelima sa belim okovratnicima.

Po prvi put je osnovan jedan stalni međunarodni sud koji je imao nadležnost da sudi za sva pitanja međunarodnog prava i koji je mogao da sudi državama, a čiji je osnovni cilj bio jednako jednostavan koliko i neostvariv – očuvanje mira. Sud je činilo 11 stalnih sudija i četiri zamenika među kojima je bio i jedan državljanin Kraljevine SHS – Mihajlo Jovanović, tadašnji predsednik Kasacionog suda u Beogradu. 

U poslednjih stotinu godina Istočna Evropa je zauzela važno mesto u praksi Suda što se vidi u nekoliko pokazatelja – broj slučajeva pred Svetskim sudom koji su se ticali ovog regiona, broj istočnoevropskih sudija koji su bili predsednici suda kao i njihov ključni uticaj na sadržinu važnih odluka ovog Suda, itd.

Što se tiče Jugoslavije/Srbije  ne može se reći da su njeni stručnjaci imali veliku ulogu u razvoju njegove prakse – nakon Miroslava Zoričića krajem četrdestih godina prošlog veka, ni SFRJ, a ni bilo koja država koja je nastala nakon njenog raspada nisu imale stalnog sudiju u Međunarodnom sudu pravde (tu, naravno, ne računamo ad hoc sudije). Sa druge strane, postupci u kojima je ona učestvovala ili inicirala davanje savetodavnog mišljenja su važni za razumevanje prakse Suda i razvoj međunarodnog prava. Nažalost, Srbija nije dobila nijedan spor pred Svetskim sudom u svojoj istoriji. 

Ukoliko vas zanima više o temama odnosa Istočne Evrope i Svetskog suda ili slučajeva pred ovim sudom ili sudovima u kojima je učestvovala Jugoslavija/Srbija, o tome sam pisao u nekoliko članaka, a preporučujem vam: 

1) EASTERN EUROPE BEFORE THE WORLD COURT: “THUMBELINA” OF THE INTERNATIONAL LEGAL ORDER? , 0350-85011982099H.pdf (ceon.rs)

2) SRBIJA I UPOTREBA PRAVOSUDNOG REŠAVANJA MEĐUNARODNIH SPOROVA OD 1914. DO 2015. GODINE: VEK NEUSPEHA, Politicki identitet Srbije u globalnom i regionalnom kontekstu za stampu.indd (researchgate.net)

Previous
Previous

I pod oružjem, pravo ne ćuti

Next
Next

Superior responsibility revisited: Milanković v Croatia